Hrvatski zaposlenici i kandidati podržavaju veću transparentnost plaća, ali mnogi još uvijek nemaju dovoljno informacija kako bi procijenili je li njihova plaća pravedno određena. To su neki od rezultata najnovijeg istraživanja Manpower Hrvatska o stavovima prema transparentnosti i pravednosti plaća.
U hrvatskom dijelu istraživanja sudjelovalo je 508 ispitanika, u sklopu regionalne studije koja je obuhvatila ukupno 2.676 ispitanika iz Hrvatske, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Slovenije. Hrvatski uzorak uključuje 337 ispitanika s potpunim demografskim podatcima, a žene su zastupljenije od muškaraca, zbog čega rezultate treba tumačiti kao indikativne za ispitanu populaciju.
52 % hrvatskih ispitanika slaže se da transparentnost dovodi do pravednijih odluka o plaćama. Istodobno, 18 % nikada nije čulo za Direktivu EU o transparentnosti plaća, dok je samo 32 % upoznato s njezinim detaljima.
Postoji i vidljiv jaz između podrške transparentnosti i percepcije pravednosti na radnom mjestu. Samo 32 % ispitanika smatra da zaposlenici koji obavljaju rad jednake vrijednosti primaju jednaku ili sličnu plaću, dok 21 % ne zna primjenjuje li se načelo jednake plaće u njihovoj organizaciji.
Čak 81 % ispitanika radije bi se prijavilo na oglas za posao koji uključuje raspon plaće. Informacije o rodnoj razlici u plaćama također mogu imati važnu ulogu: 74 % ispitanika navodi da bi takav podatak mogao utjecati na njihovu odluku o prijavi.
Rezultati upućuju na to da transparentnost plaća može predstavljati važnu prednost u privlačenju kandidata, a ne samo nadolazeću regulatornu obvezu.
Način na koji se podatci komuniciraju također je važan. Za 35,4 % ispitanika odluka o prijavi ovisi o obrazloženju koje stoji iza rodne razlike u plaćama.
Čak 87 % zaposlenika zna točan iznos svoje plaće, ali samo 28 % zna raspon plaće za svoju poziciju, a isti udio, 28 %, poznaje kriterije prema kojima se njihova plaća određuje. Samo 26 % zna kako se njihova plaća uspoređuje s plaćama drugih zaposlenika.
Istodobno, razgovori o plaćama već su prisutni na radnom mjestu. 57 % ispitanika razgovara s kolegama o svojoj plaći, uglavnom unutar užeg kruga kolega, a ne potpuno otvoreno.
Hrvatski ispitanici formalne kvalifikacije i radni učinak smatraju važnim osnovama za određivanje pravedne plaće. Formalne kvalifikacije najčešće su rangirane kao najpravedniji kriterij, dok se prema ponderiranom prosjeku radni učinak posebno ističe. Staž u tvrtki pritom se najmanje cijeni.
Rezultati također pokazuju da zaposlenici plaću ne promatraju odvojeno od cjelokupne ponude poslodavca. Dugoročne mogućnosti razvoja karijere, mogućnosti napredovanja i fleksibilni uvjeti rada mogu djelomično nadoknaditi nižu početnu plaću.
Ipak, 35,6 % hrvatskih ispitanika navodi da ih ništa ne bi potaknulo da prihvate plaću ispod prosjeka, dok bi 61 % takvu plaću prihvatilo pod određenim uvjetima. U usporedbi s ostalim zemljama uključenima u istraživanje, hrvatski ispitanici pokazuju manju spremnost na kompromise kada je riječ o visini plaće.
Istraživanje upućuje na to da podrška transparentnosti postoji, ali da zaposlenicima često nedostaju informacije o načinu određivanja plaća. Za poslodavce stoga izazov nije samo povećati dostupnost informacija, već i jasno komunicirati kriterije na kojima se temelje odluke o plaćama.
Kako se približava provedba Direktive EU o transparentnosti plaća, rezultati pokazuju da ova tema nadilazi same regulatorne zahtjeve. Jasnija komunikacija o plaćama i kriterijima koji stoje iza njih mogla bi postati sve važniji dio izgradnje povjerenja zaposlenika i privlačenja kandidata.
Istražite više rezultata istraživanja i preuzmite izvješće OVDJE!
